Ključni zaključci
- Nestašice tražite po proizvodu i po prodavnici. Zbir lanca sabira zalihu jedne prodavnice sa zalihom druge i krije praznu policu.
- Nulta zaliha proizvoda koji se nedavno prodavao je nestašica koju možete da vidite danas. Stavite joj cenu prema onome što proizvod donese u danu kada se prodaje.
- Neke prazne police stoje iza stanja u sistemu koje kaže da robe ima. Odaje ih niz dana bez prodaje, duži nego što tempo proizvoda dozvoljava.
- Uporedite svaku prodavnicu sa ostalima: proizvod koji se prodaje svuda osim u jednoj prodavnici ukazuje na policu te prodavnice, a ne na potražnju.
- Dani zaliha u odnosu na sledeću isporuku pokazuju šta će nestati pre nego što roba stigne. Posle nestašice ne smanjujte sledeću narudžbinu.
Prazna polica retko se vidi u izveštaju lanca. Izveštaj sabira zalihe svih prodavnica, i zbir izgleda dobro dok jedna prodavnica od subote nema šta da proda. U Italiji, gde trgovina prehranom ovo meri, kupci su naišli na praznu policu u 9,9% kupovina i nisu pronašli 4% proizvoda po koje su došli2.
Za pronalaženje tih polica ne trebaju vam kamere na policama. Kasa i stanje zaliha u sistemu već sadrže veći deo odgovora, ako ih čitate prodavnicu po prodavnicu. Pronalaze ih četiri provere, od najjeftinije do one koja traži najviše posla.
Koliko košta prazna polica
Nije svaka nestašica izgubljena prodaja. Kada je ECR Italia zamolila nekoliko stotina kupaca da vode dnevnik o svakom proizvodu koji nisu pronašli, u trećini slučajeva uzeli su nešto drugo, a gotovo jednako često su odustali2:
Šta su kupci uradili kada proizvoda nije bilo u prodavnici
- Kupili su zamenu
- 33%: drugi brend 22%, isti brend 11%
- Kupili su ga u drugoj prodavnici istog lanca
- 8%
- Zamolili su nekog drugog da ga kupi
- 8%
- Kupili su ga kod konkurenta ili onlajn
- 20%: kod konkurenta 13%, onlajn 7%
- Odustali su ili odložili kupovinu
- 31%
Dva dela prikazana samo obrisom su prodaja koju je lanac izgubio, a deo nje čine kupci koji su upravo saznali gde još mogu da kupuju. Ni zamena nije besplatna: kupac koji je promenio brend možda je platio manje ili uzeo proizvod sa tanjom maržom.
Provera 1: nulta zaliha proizvoda koji se prodaje
Prvu proveru vaši podaci već pokazuju. Napravite listu svih proizvoda sa nultom zalihom u prodavnici u kojoj su se prodavali u poslednjih nekoliko nedelja. Radite to po prodavnici, nikada na zbiru lanca:
U sve tri prodavnice42 komada · 6 dnevno · 7 dana zaliha
Prodavnica A32 komada1,5 dnevno
21 dan zaliha
Prodavnica B10 komada2 dnevno
5 dana: ostaje bez robe ove nedelje
Prodavnica C0 komada2,5 dnevno
Prazno od subote
Zatim stavite cenu na svaki red, jer se lista od dvesta praznih polica čita od vrha. Uzmite ono što proizvod donese u toj prodavnici u danu kada se prodaje, kao prosek za poslednje četiri nedelje. Prosek preko svih dana daje premali iznos, jer ga dani kada proizvoda već nije bilo na stanju vuku nadole. Pomnožite ga brojem dana koliko je polica prazna i sortirajte listu svake prodavnice po tom iznosu. Plejbuk za praznu policu detaljnije objašnjava koliko vredi jedan dan bez robe na polici.
Na ovu listu spada i negativno stanje zaliha. Ono znači da je zapis negde pošao naopako, a tekst o istraživanju manjka u zalihama objašnjava kako da pronađete gde.
Provera 2: zaliha na papiru, ništa na kasi
Teže nestašice su one koje stanje u sistemu ne pokazuje. Sistem kaže da ima komada na stanju; polica je prazna, ili su komadi u magacinu, oštećeni ili ukradeni. Pošto zapis nikada ne padne na nulu, prodavnica ni ne naručuje ponovo.
To je često. Kada su istraživači prebrojali oko 500 proizvoda u svakoj od 10 prodavnica lanca dm, evropskog lanca drogerija, 31% se nije poklapalo sa zapisom, a zapisi koji prikazuju više nego što je na polici bili su češća greška u svakoj prodavnici. Prazne police iza pozitivnog stanja u sistemu činile su od 0,4% do 2,0% proizvoda, zavisno od prodavnice3. U jednom britanskom lancu supermarketa 39,4% zapisa o zalihama prikazivalo je više nego što je zaista bilo4.
Kasa odaje ove police. Proizvod koji se prodaje oko dva komada dnevno tu i tamo provede dan bez prodaje; četiri dana zaredom, uz zalihu u sistemu, slučajno se dogode otprilike jednom u tri hiljade nizova. Toliko dug niz znači da proizvod ne stiže do kupca:
U sistemu: 14 na stanju
1. okt.20. okt.
4 dana bez prodaje
Italijanska trgovina prehranom ovako meri dostupnost za celo tržište: GS1 Italy i Circana čitaju prodaju po proizvodu, po prodavnici i po danu iz 2.524 prodavnice i računaju da proizvoda nema na stanju u danu kada ništa nije prodao, a očekivalo se da se prodaje1. U septembru 2025. to je dalo stopu nestašica od 3,4% i izgubljenu prodaju od 4,2%. Proizvodi na akciji bili su na 0,7%: kada prodavnica očekuje skok prodaje, napuni policu.
Pošaljite ove redove prodavnici kao listu za brojanje i proveru. To se isplati: u studiji o lancu dm, brojanje 4% proizvoda koje je model zasnovan na nultoj prodaji rangirao najviše pronašlo je 42% skrivenih praznih polica3, a u britanskom lancu supermarketa potpuno brojanje podiglo je prodaju prodavnica za oko 11% u naredna dva meseca, i sav rast došao je od proizvoda čiji je zapis prikazivao više nego što je bilo4.
Provera 3: prodavnica naspram ostalih
Lanac ima prednost u odnosu na samostalnu radnju: isti proizvod se u isto vreme prodaje u drugim prodavnicama. Ako se ove nedelje prodaje svuda osim u jednoj prodavnici, potražnja se nije promenila; promenila se polica te prodavnice. Istraživači koji su na ovoj ideji izgradili metod otkrivanja čitaju isti proizvod u drugim prodavnicama i druge proizvode u istoj prodavnici, umesto samo istorije jednog proizvoda5.
Jednostavna verzija staje u tabelu. Za svaki proizvod u svakoj prodavnici uporedite prodaju ove nedelje sa prosekom te prodavnice za poslednjih deset nedelja i označite redove koji su pali ispod polovine, što je pravilo koje su ti istraživači testirali na podacima jednog trgovca5. Zatim izbacite proizvode koji su pali u svim prodavnicama: to je potražnja, sezona ili promena cene. Ono što ostane je lista polica koje treba pogledati.
Provera 4: šta nestaje pre sledeće isporuke
Prve tri provere pronalaze police koje su već prazne. Četvrta pronalazi one koje će to uskoro postati. Podelite zalihu svakog proizvoda u svakoj prodavnici njegovom prosečnom dnevnom prodajom u poslednjih mesec dana: to su njegovi dani zaliha. Svaki red sa manje dana zaliha nego što ima dana do sledeće isporuke u prodavnicu ostaće prazan pre nego što roba stigne. Vodič za mrtve zalihe koristi isti broj sa drugog kraja, da pronađe zalihe koje se neće prodati.
Jedna navika ovo pogoršava. Posle nestašice istorija prodaje pokazuje mirnu nedelju, jer nije bilo šta da se proda. Studija automatskog naručivanja u jednom lancu supermarketa pokazala je da su poslovođe posle nestašice češće smanjivale predloženu narudžbinu, zbog čega je sledeća nestašica postajala verovatnija6. Mirna nedelja je bila prazna polica, a ne potražnja.
Jedna lista po prodavnici, svakog jutra
Četiri provere idu u jednu listu za svaku prodavnicu, ovim redom, da bi poslovođa prvo video najveći novac:
Nulta zaliha proizvoda koji se prodavao u poslednjih mesec dana, sa cenom i sortirano
Zaliha u sistemu i niz dana bez prodaje: prebrojte
Prodaje se drugde u lancu, ali ove nedelje ne ovde
Manje dana zaliha nego dana do sledeće isporuke
Današnja lista prodavnice
Proizvod koji ne prolazi nijednu od četiri provere ne ide na listu
Sve četiri provere zavise od toga da su podaci prodavnica uporedivi: ista šifra proizvoda u svakoj prodavnici, prodaja datirana po poslovnom danu, zalihe očitane posle poslednje prodaje u danu. Vodič za objedinjavanje POS podataka svih prodavnica pokriva te osnove.
Kako marql pronalazi nestašice
marql čita prodaju i zalihe iz POS-a i ERP-a lanca. Posle svake sinhronizacije zaliha pravi, prodavnicu po prodavnicu, listu proizvoda na nuli koji su se u toj prodavnici prodavali u poslednjih 30 dana, i za svaku prodavnicu podiže jednu karticu sa osam proizvoda koji najviše koštaju i prodajom u riziku nedeljno za sve njih. Svaki proizvod dobija cenu prema onome što donese u danu kada se prodaje, za poslednje četiri nedelje. Magacini su izostavljeni.
Izaberite prodavnicu u Analizi, pod Proizvodi i Zalihe, i svaki proizvod prikazuje svoje dane zaliha na osnovu prodaje u poslednjih 30 dana: kritično ispod tri dana, malo zaliha ispod sedam, uz prihod u riziku za obe grupe.
Izvori
- GS1 Italy (2025-11-04). 3,4%: il tasso di out-of-stock a settembre 2025. Tendenze. Method: GS1 Italy webinar, 29 October 2025. tendenzeonline.info
- ECR Italia, GS1 Italy and NIQ (2026). Il peso dell'Out-of-Stock: il punto di vista dello shopper e gli impatti per Industria e Distribuzione. PDF
- DeHoratius, N., Holzapfel, A., Kuhn, H., Mersereau, A. J., and Sternbeck, M. (2023). Evaluating count prioritization procedures for improving inventory accuracy in retail stores. Manufacturing & Service Operations Management, 25(1), 288-306. doi.org
- Rekik, Y., Oliva, R., Syntetos, A. A., and Glock, C. H. (2026). Inventory record inaccuracy in grocery retailing: impact of promotions and product perishability, and targeted effect of audits. Journal of Business Logistics, 47(3), e70079. doi.org
- Farias, V. F., Li, A. A., and Peng, T. (2024). Fixing inventory inaccuracies at scale. Manufacturing & Service Operations Management, 26(3), 1102-1118. doi.org
- Özdemir, B. and Tenhiälä, A. (2026). Discretion in Automated Supermarket Replenishment: Censorship Bias and Self-Inflicted Stockouts. Manufacturing & Service Operations Management, articles in advance, 5 August 2026. doi.org
TemeNestašice, Dostupnost na polici, Fantomske zalihe, Lanci prodavnica